Općina Jajce se nalazi u zapadnom dijelu Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna (SBK/KSB), u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH). Općina se prostire na površini od 363 km² i graniči s općinama Travnik, Dobretići i Donji Vakuf, koje pripadaju F BiH, odnosno SBK, i općinama Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad u Republici Srpskoj (RS).
U odnosu na 1992. godinu teritorij općine je izmijenjen i smanjen za 33 km², obzirom da su nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH dijelovi općine Jajce ušli u sastav novoformirane općine Jezero u RS, dok je općini Jajce pripao dio općine Mrkonjić Grad. Općina je s ostalim dijelovima BiH prometno povezana magistralnim putevima M-5 i M-16.
Općinu Jajce čini 61 naseljeno mjesto organizirano u 27 mjesnih zajednica.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina je imala 45.007 stanovnika.
Grad Jajce nalazi se na obalama rijeka Pliva i Vrbas na sjevernoj geografskoj širini od 40º20´30´´ i na istočnoj geografskoj dužini od 17º14´16´´ i odlikuje je brdsko-planinski teren.
Općina Jajce je smještena na nadmorskoj visini između 362,5 m (vodopad) i 1.400 m (Suhi Vrh). Gradska jezgra Jajca nalazi se na nadmorskoj visini koja na tvrđavi iznosi 470 metara, dok je nadmorska visina na Plivskim jezerima 426,6 metara.
Ovim područjem protječu rijeke Pliva i Vrbas sa više pritoka, bogate plemenitom ribom, a 5 kilometara od grada nalaze se Veliko i Malo plivsko jezero, koje okružuju atraktivne vodenice. Jezera su pogodna za sportove na vodi (veslačka i kajakaška takmičenja). Okolne planine, kojima dominira Suhi Vrh (1.431 m), obiluju crnogoričnom i bjelogoričnom šumom koje pokrivaju 20.978 ha ili 54% ukupne teritorije i u kojima se nalazi raznovrsna divljač, ljekovito bilje i tereni pogodni za zimske sportove.
Klima je umjereno kontinentalna s toplim ljetima i oštrim i snježnim zimama.
Zahvaljujući vodenom potencijalu na području općine Jajce nalaze se dvije hidroelektarne – HE Jajce I i HE Jajce II, koje osiguravaju godišnju proizvodnju od ukupno 225.454.000 Kwh električne energije.
Na području općine nalazi se više mineralnih i rudnih nalazišta, uključujući nalazišta boksita u području Poljana i Bešpelja.
U okolini grada postoje nalazišta nemetalnih materijala pogodnih za građevinarstvo, nalazišta građevinskog kamena u Komotinskom potoku, nalazišta gline u Divičanima, te gips-anhidrita na obali Plivskog jezera.
Arheološka nalazišta, otkrivena u samom centru grada, ukazuju da su ljudi na ovim prostorima žvjeli još prije 6.000 godina.
Posebno su značajna nalazišta iz rimskog doba, kako u samom gradu, tako i u okolini. Među njih spadaju Hram boga Mitrasa i nekropole iz 4. stoljeća. Jajce se u pisanom dokumentu prvi put spominje 1396. godine u kojem se osnivač grada Hrvoje Vukčić Hrvatinić (1350 – 1416) naziva «conte di Jajce». Naziv Jajca potječe, najvjerovatnije, od jajolike stijene na kojoj je sagrađena tvrđava.
